Hipertenzija - jedan od najčešćih kroničnih zdravstvenih problema u svijetu

Što je hipertenzija?

Hipertenzija se definira kao trajno povišenje krvnog tlaka. Krvni tlak se mjeri u milimetrima žive (mmHg) i sastoji se od dva broja: sistoličkog (gornjeg) i dijastoličkog (donjeg). Normalni krvni tlak je ispod 120/80 mmHg. Hipertenzija se obično dijagnosticira kada je sistolički tlak 140 mmHg ili viši, a dijastolički tlak 90 mmHg ili viši.

Uzroci hipertenzije

Hipertenzija može biti primarna (esencijalna) ili sekundarna:

  1. Primarna hipertenzija: Ovo je najčešći oblik hipertenzije, čiji uzrok nije jasno definiran. Faktori rizika uključuju genetsku predispoziciju, prekomjernu tjelesnu težinu, visok unos soli, tjelesnu neaktivnost, stres i pušenje.

  2. Sekundarna hipertenzija: Rezultat je specifičnih zdravstvenih stanja ili korištenja određenih lijekova. Stanja koja mogu uzrokovati sekundarnu hipertenziju uključuju bolesti bubrega, endokrine poremećaje (npr. Cushingov sindrom, hiperaldosteronizam), apneju u snu i određene srčane probleme.

Simptomi hipertenzije

Hipertenzija je često poznata kao "tihi ubojica" jer mnogi ljudi nemaju nikakve simptome sve dok ne dođe do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Kada se simptomi pojave, mogu uključivati:

  • Glavobolje
  • Vrtoglavicu
  • Krvarenje iz nosa
  • Znojenje
  • Nemir
  • Problemi s vidom

Ovi simptomi se obično javljaju kada krvni tlak postane izuzetno visok i predstavlja hitnu medicinsku situaciju.

Dijagnoza hipertenzije

Dijagnoza hipertenzije temelji se na ponovljenim mjerenjima krvnog tlaka. Liječnici obično koriste sfigmomanometar za mjerenje krvnog tlaka. Prema smjernicama Američkog koledža za kardiologiju (ACC) i Američkog udruženja za srce (AHA), klasifikacija krvnog tlaka je sljedeća:

  • Normalni tlak: Sistolički <120 mmHg i dijastolički <80 mmHg
  • Povišeni tlak: Sistolički 120-129 mmHg i dijastolički <80 mmHg
  • Hipertenzija stadij 1: Sistolički 130-139 mmHg ili dijastolički 80-89 mmHg
  • Hipertenzija stadij 2: Sistolički ≥140 mmHg ili dijastolički ≥90 mmHg

Osim mjerenja krvnog tlaka, liječnici mogu provesti dodatne testove, kao što su analiza krvi i urina, elektrokardiogram (EKG) ili ehokardiogram, kako bi procijenili utjecaj hipertenzije na organe i identificirali moguće uzroke.

Liječenje hipertenzije

Liječenje hipertenzije uključuje promjene u načinu života i farmakološku terapiju:

  1. Promjene načina života:

    • Zdrava prehrana: Smanjenje unosa soli, povećanje unosa voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina.
    • Redovita tjelesna aktivnost: Preporučuje se najmanje 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti većinu dana u tjednu.
    • Kontrola tjelesne težine: Održavanje zdrave tjelesne težine može značajno smanjiti krvni tlak.
    • Smanjenje unosa alkohola: Prekomjerna konzumacija alkohola može povisiti krvni tlak.
    • Prestanak pušenja: Pušenje povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
  2. Farmakološka terapija:

    • Diuretici: Pomažu u smanjenju volumena krvi uklanjanjem viška tekućine i soli iz tijela.
    • ACE inhibitori i ARB: Blokiraju djelovanje hormona angiotenzina, koji uzrokuje stezanje krvnih žila.
    • Beta-blokatori: Smanjuju rad srca i opuštaju krvne žile.
    • Kalcijski antagonisti: Sprječavaju ulazak kalcija u stanice srčanog mišića i krvnih žila, što omogućuje opuštanje krvnih žila.

Hipertenzija je ozbiljno zdravstveno stanje koje može dovesti do teških komplikacija ako se ne liječi. Redovito mjerenje krvnog tlaka, zdrav način života i, ako je potrebno, farmakološka terapija ključni su za kontrolu krvnog tlaka i smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Edukacija o važnosti prevencije i pravovremenog liječenja hipertenzije može značajno doprinijeti poboljšanju javnog zdravlja.

Vezane vijesti