Osjećaj preskakanja ili lupanja srca jedan je od čestih razloga zbog kojih se pacijenti javljaju liječniku.

Medicinski govorimo o palpitacijama – subjektivnom osjećaju vlastitih otkucaja srca. Srce možemo osjećati kao da lupa, treperi, ubrzava ili „preskače“. Palpitacije mogu trajati nekoliko sekundi, nekoliko minuta, ali i dulje.

Dobra je vijest da palpitacije vrlo često nisu posljedica ozbiljne bolesti srca.

Međutim, ponekad mogu biti znak poremećaja srčanog ritma, odnosno aritmije.

Zato nije najvažnije samo pitanje:

„Preskače li mi srce?“

nego:

„Kada se to događa, koliko traje i imam li uz to druge simptome?“

Što su zapravo palpitacije?

Palpitacije nisu dijagnoza.

One su simptom.

Pacijenti ih mogu opisivati vrlo različito:

• preskakanje srca
• snažno lupanje
• ubrzano kucanje
• treperenje u prsima
• osjećaj dodatnog otkucaja
• kratku „pauzu“ nakon koje slijedi snažan udarac
• pulsiranje u vratu ili grlu.

Iza tih osjećaja ne mora uvijek stajati ista stvar.

Kod nekoga je srčani ritam potpuno uredan, ali osoba snažnije osjeća vlastite otkucaje. Kod drugoga se pojavljuju prijevremeni otkucaji, a kod treće osobe palpitacije mogu biti posljedica stvarne aritmije.

Zašto imamo osjećaj da srce „preskoči“?

Srce zapravo često ne preskoči otkucaj.

Osjećaj koji opisujemo kao preskakanje može nastati zbog prijevremenog otkucaja.

Takav otkucaj dolazi ranije nego što očekujemo, nakon čega može uslijediti kratka pauza. Sljedeći normalni otkucaj tada možemo osjetiti snažnije.

Upravo taj snažni udarac pacijent često opisuje riječima:

„Srce mi je preskočilo.“

Povremeni prijevremeni otkucaji mogu se pojaviti i kod osoba koje nemaju bolest srca.

Ali ako se ponavljaju često, postaju izraženiji ili ih prate drugi simptomi, potrebno je utvrditi o kakvom se poremećaju ritma radi.

Zašto srce preskače?

Mogući uzroci palpitacija vrlo su različiti.

Među čestim okidačima nalaze se stres i anksioznost, intenzivna tjelesna aktivnost, veće količine kofeina, nikotin, alkohol, energetski napitci te određeni lijekovi.

Palpitacije se mogu pojaviti i tijekom hormonalnih promjena povezanih s menstruacijom, trudnoćom ili menopauzom.

Uzrok, međutim, ne mora uvijek biti povezan sa srcem.

Palpitacije se mogu pojaviti i kod anemije, poremećaja funkcije štitnjače ili poremećaja elektrolita.

Zato kardiološka obrada nije samo „slušanje srca“.

Ponekad je potrebno sagledati širu zdravstvenu sliku.

Može li stres uzrokovati preskakanje srca?

Može.

Stres, tjeskoba i snažne emocionalne reakcije česti su okidači palpitacija.

Kada smo pod stresom, aktivira se autonomni živčani sustav i povećava se djelovanje hormona stresa. Srce može početi kucati brže ili snažnije, a osoba može postati svjesnija vlastitog srčanog ritma.

Problem nastaje kada automatski zaključimo:

„To je samo stres.“

Stres jest čest uzrok, ali bez odgovarajuće procjene ne možemo svaki novi ili izraženiji poremećaj ritma pripisati psihičkom opterećenju.

Posebno ako se simptomi ponavljaju ili ih prate omaglica, nesvjestica, bol u prsima ili otežano disanje.

Zašto srce preskače kada legnem?

Mnogi pacijenti palpitacije najviše primjećuju navečer.

To ne mora značiti da se tada događa više nepravilnih otkucaja.

Tijekom dana hodamo, razgovaramo, radimo i izloženi smo velikom broju podražaja.

Kada legnemo u krevet, okolina postaje mirna i vlastite otkucaje možemo jednostavno primjećivati intenzivnije.

Položaj tijela također može utjecati na to koliko snažno osjećamo srce.

Ako se povremeno pojavi jedan preskok bez drugih simptoma, to ne mora biti razlog za zabrinutost.

Ako se epizode često ponavljaju ili traju dulje, dobro ih je provjeriti.

Koliko kofeina je previše?

Kava je jedan od prvih „krivaca“ na kojeg ljudi pomisle kada im srce počne preskakati.

Kofein kod nekih ljudi može potaknuti palpitacije, osobito u većim količinama ili ako je osoba osjetljiva na njegovo djelovanje.

Međutim, reakcija na kofein vrlo je individualna.

Nije zato potrebno svakoj osobi s palpitacijama automatski potpuno zabraniti kavu.

Puno je korisnije pratiti postoji li jasna povezanost između konzumacije kofeina i pojave simptoma.

Posebno treba obratiti pozornost na energetske napitke, koji mogu sadržavati znatne količine kofeina i drugih stimulansa.

Kada preskakanje srca može biti znak aritmije?

Aritmija označava poremećaj srčanog ritma.

Srce može kucati prebrzo, presporo ili nepravilno.

Neke aritmije gotovo su bezazlene, dok druge zahtijevaju praćenje ili liječenje.

Palpitacije mogu biti jedan od simptoma aritmije, ali sam osjećaj preskakanja srca nije dovoljan da bismo znali postoji li aritmija.

Upravo zato pokušavamo zabilježiti električnu aktivnost srca u trenutku kada se simptom događa.

Tu važnu ulogu imaju EKG i Holter EKG.

Kada otići kardiologu zbog preskakanja srca?

Ako jednom u nekoliko mjeseci osjetite jedan kratki „preskok“ koji traje sekundu i nemate nikakve druge tegobe, uzrok vrlo često nije ozbiljan.

Međutim, pregled je preporučljiv ako:

palpitacije postaju sve češće, traju dulje, pojavljuju se bez jasnog razloga, počinju naglo i jednako naglo prestaju, značajno vam ubrzava puls, pojavljuju se tijekom fizičkog napora ili počinju utjecati na svakodnevni život.

Također je važna osobna i obiteljska anamneza.

Ako već imate poznatu bolest srca ili u obitelji postoji povijest ozbiljnih nasljednih srčanih bolesti ili iznenadne srčane smrti u mlađoj dobi, prag za kardiološku procjenu treba biti niži.

Kada su palpitacije hitno stanje?

Ovo je posebno važno razlikovati.

Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako su palpitacije praćene bolom ili nelagodom u prsima, izraženom otežanošću disanja, nesvjesticom ili izrazitom omaglicom.

Također, ako se pojavi nova, vrlo brza srčana frekvencija koja traje i uz nju se osjećate izrazito loše, potrebna je hitna procjena.

U takvoj situaciji nije primjereno čekati redoviti termin kod kardiologa.

Kako izgleda kardiološka obrada palpitacija?

Prvi korak često je detaljan razgovor.

Kardiologu je važno znati:

kada su simptomi počeli, koliko često se pojavljuju, koliko dugo traju, počinju li i završavaju naglo, pojavljuju li se u mirovanju ili tijekom napora, što ih eventualno provocira te imate li istodobno bol u prsima, nedostatak zraka, slabost ili omaglicu.

Važno je navesti i lijekove i dodatke prehrani koje uzimate, količinu kofeina i energetskih napitaka te postojeće bolesti.

Ovisno o simptomima i nalazu, slijede daljnje pretrage.

EKG

Elektrokardiogram odnosno EKG bilježi električnu aktivnost srca.

Može pokazati brzinu i pravilnost srčanog ritma te pomoći u otkrivanju različitih poremećaja ritma.

Problem je što EKG prikazuje samo kratko razdoblje.

Ako vam srce preskoči jednom dnevno ili nekoliko puta tjedno, sasvim je moguće da tijekom nekoliko sekundi snimanja EKG-a ritam bude potpuno uredan.

I tu dolazimo do Holtera.

Što je Holter EKG i zašto je važan kod palpitacija?

Holter EKG je mali prijenosni uređaj koji kontinuirano bilježi električnu aktivnost srca tijekom svakodnevnog života.

Najčešće se nosi 24 ili 48 sati, a ovisno o situaciji praćenje može trajati i dulje.

Za razliku od standardnog EKG-a, koji predstavlja svojevrsnu fotografiju srčanog ritma u jednom trenutku, Holter daje mnogo dulji zapis.

To omogućuje liječniku da usporedi:

vrijeme kada ste osjetili preskakanje srca

s

ritmom koji je uređaj u tom trenutku zabilježio.

Ako se tegobe pojavljuju rijetko, mogu se koristiti i drugi oblici duljeg praćenja srčanog ritma.

A što može pokazati ultrazvuk srca?

Ultrazvuk odnosno ehokardiografija ne služi prvenstveno za „hvatanje“ povremenog preskakanja srca.

Njime se procjenjuju struktura i funkcija srca.

Možemo dobiti informacije o srčanim šupljinama, zaliscima, funkciji srčanog mišića i drugim strukturnim obilježjima.

Kardiolog prema simptomima i početnom nalazu odlučuje je li takva pretraga potrebna.

Trebam li vjerovati pametnom satu?

Pametni satovi danas mogu biti koristan dodatni izvor informacija.

Neki uređaji mogu mjeriti puls, upozoravati na neuobičajeno visoku ili nisku frekvenciju te snimiti jednostavan jednokanalni EKG.

To može biti korisno ako se simptom pojavi upravo u trenutku kada imate uređaj na ruci. I stručni izvori navode da određeni osobni uređaji mogu imati ulogu u udaljenom praćenju EKG-a.

Međutim, pametni sat nije zamjena za liječničku procjenu.

Obavijest sata treba interpretirati u kontekstu simptoma i medicinskog nalaza.

Što možete napraviti prije pregleda?

Ako se palpitacije ponavljaju, korisno je voditi kratku evidenciju.

Zapišite kada su se pojavile, koliko su trajale, što ste radili neposredno prije toga, jeste li pili kavu ili energetski napitak, jeste li bili pod stresom i jesu li se uz palpitacije pojavili drugi simptomi.

Ako možete, zabilježite i puls.

Takve informacije kardiologu mogu biti vrlo korisne jer opis „srce mi ponekad preskače“ tada dobiva mnogo konkretniji kontekst.

Ne morate pogađati zašto vam srce preskače

Palpitacije su česte i u velikom broju slučajeva nisu znak ozbiljne bolesti srca.

Ali osjećaj preskakanja sam po sebi ne može nam reći što se u tom trenutku događa sa srčanim ritmom.

Zato su kod ponavljajućih tegoba važni kardiološki pregled, EKG te prema indikaciji Holter EKG, ultrazvuk srca i druge pretrage.

U Poliklinici Atria kardiološkom pregledu pristupamo individualno, cilj nije samo utvrditi postoje li nepravilni otkucaji, nego pronaći njihov mogući uzrok i procijeniti zdravlje srca u cjelini.

Ako vam se preskakanje srca ponavlja, traje dulje ili je praćeno drugim simptomima, nemojte ga mjesecima pripisivati samo stresu. Kardiološkim pregledom možemo provjeriti što se iza palpitacija doista krije.